Gaza je gurnuta u nove dubine očaja, kažu civili, medicinari i humanitarni djelatnici, nezabilježenom sedmosedmičnom izraelskom vojnom blokadom koja je prekinula svu pomoć tom pojasu.
Opsada je ostavila palestinski teritorij suočen s uvjetima bez premca u ozbiljnosti od početka rata dok se stanovnici bore s sveobuhvatnim novim naredbama o evakuaciji, ponovnim bombardiranjem civilne infrastrukture kao što su bolnice i iscrpljivanjem hrane, goriva za generatore i medicinskih potrepština.
Izrael je 2. marta jednostrano napustio dvomjesečni prekid vatre s palestinskom grupom Hamas, prekinuvši opskrbu od vitalnog značaja. Nešto više od dvije sedmice kasnije, nastavio je bombardiranje velikih razmjera i prerasporedio kopnene trupe povučene tokom primirja.
Od tada su političke ličnosti i sigurnosni dužnosnici više puta obećali da se isporuka pomoći neće nastaviti sve dok Hamas ne oslobodi preostale zarobljenike uzete tokom napada 7. oktobra 2023. koji su zapalili sukob. Izraelska vlada novu je opsadu postavila kao sigurnosnu mjeru i opetovano je zanijekala korištenje izgladnjivanja kao oružja, što bi predstavljalo ratni zločin.
Blokada sada ulazi u svoju osmu sedmicu, što je čini najdužom neprekidnom opsadom s kojom se pojas do danas suočio u 18-mjesečnom ratu.
Uz čvrstu podršku SAD-a, svog najvažnijeg saveznika pod Donaldom Trumpom, Izrael se čini uvjerenim da može održati opsadu uz malo međunarodnog pritiska.
Također napreduje s velikim otimanjem palestinske zemlje za sigurnosne tampon zone i planovima za prebacivanje kontrole isporuke pomoći na vojsku i privatne izvođače, pogoršavajući strahove u Gazi da Izrael namjerava dugoročno zadržati čizme na terenu i trajno raseliti njene stanovnike.
Mnogi ljudi s kojima je Observer razgovarao rekli su da se sada više boje gladi nego zračnih napada.
"Mnogo puta sam se morao odreći svog dijela hrane za svog sina zbog velikih nestašica. Glad je ta koja će me ubiti - spora smrt", rekao je Hikmat al-Masri, 44-godišnji univerzitetski predavač iz Beit Lahije na sjeveru Gaze.
Hrana nakupljena okom dvomjesečnog prekida vatre je nestala, a očajni ljudi diljem teritorija guraju se u dobrotvornim kuhinjama s praznim loncima i zdjelama. Prema posljednjoj procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, roba na tržnicama sada se prodaje za 1.400 posto više od cijene za vrijeme prekida vatre.
Procjenjuje se da je 420.000 ljudi ponovno u pokretu zbog novih izraelskih naredbi o evakuaciji, što otežava prikupljanje čvrstih podataka o gladi i pothranjenosti, ali Oxfam procjenjuje da većina djece sada preživljava s manje od jednog obroka dnevno.
Oko 95 posto humanitarnih organizacija suspendiralo je ili smanjilo usluge zbog zračnih napada i blokade, a od februara je Izrael pooštrio ograničenja za ulazak međunarodnog osoblja u Gazu. Osnovne medicinske potrepštine – čak i lijekovi protiv bolova – su pri kraju.
"Grad Gaza je prepun raseljenih ljudi koji su pobjegli od izraelskih trupa koje se kreću prema sjeveru, i oni žive na ulici ili stavljaju svoje šatore unutar oštećenih zgrada koje će se srušiti", rekla je Amande Bazerolle, koordinatorica za hitne slučajeve u Gazi za Liječnike bez granica, govoreći iz Deir al-Balaha.
"Nema dovoljno mjesta za njegu za toliko ljudi. U našoj klinici za opekline u gradu Gazi odbijamo pacijente do 10 ujutro i moramo im reći da se vrate sljedeći dan, jer se trudimo da naše zalihe lijekova potraju što je duže moguće", dodao je Bazerolle.
Opsada je popraćena žestokim napadom izraelskih snaga na sjever Gaze, kao i na cijeli Rafah, najjužniji grad pojasa, odsjecajući teritorij od Egipta.
Prema UN-u, približno 70 posto Gaze sada je pod izraelskom naredbom o evakuaciji ili je uključeno u šire vojne tampon zone; nova sigurnosna zona Rafah zauzima jednu petinu cjelokupnog teritorija.
Otimanje zemlje gura 2,3 miliona stanovništva - i pomoć i medicinske napore - u sve manje "humanitarne zone" koje je odredio Izrael, iako je prošlosedmični izraelski zračni napad na al-Mawasi, najveću takvu zonu na obali južne Gaze, ubio 16 ljudi.
Objavi komentar