Dom naroda Bosne i Hercegovine je u blokadi, no to više i nije vijest za ovo zakonodavno tijelo u kojem je lakše oboriti kvorum nego usvojiti dnevni red. Ono što je novo jeste da visoki predstavnik Christian Schmidt pravi planove za deblokadu, ali i rješenje političko-sigurnosne krize.
Nekoliko prijedloga je na stolu Christiana Schmidta, međutim definitivne odluke o načinu rješavanja problema u BiH još nema i neće je biti bar dok ne prođu prvomajski praznici.
Ono što je za sada sigurno jeste da za rješavanje političke krize u državi, Schmidt ima snažnu podršku Nijemaca.
Prvi korak je već učinjen i odnosi se na ukidanje budžetskog finansiranja SNSD-a i Ujedinjene Srpske, čiji su predsjednici Milorad Dodik i Nenad Stevandić predmet unutrašnje potjernice zbog napada na ustavni poredak BiH. Njemačka savezna vlada je nakon donošenja odluke dala punu podršku Kancelariji visokog predstavnika, a u saopštenju su poručili da se "i u EU slažu o tome".
Kako saznaje Klix.ba, jedan od problema koje Schmidt planira uskoro riješiti je anarhija u vođenju Doma naroda BiH i često obaranje kvoruma s obzirom na to da se "dvije većine" utrkuju ko će prije izaći sa sjednice i onemogućiti rad Doma.
Način na koji bi to mogao riješiti je smanjivanje broja delegata potrebnih za kvorum, a što Klix.ba saznaje iz različitih, "suprotstavljenih" izvora. Razmišlja se u pravcu spuštanja broja od minimalna tri delegata iz svakog konstitutivnog naroda na dva u slučaju da na sjednici nema kvoruma. Zatim, bi u slučaju nepostojanja kvoruma sa minimalnih dva delegata iz reda srpskog/bošnjačkog/hrvatskog naroda na narednoj sjednici bilo dovoljno i da prisustvuje samo jedan delegat.
To bi se postiglo izmjenom Poslovnika, no ovakvo rješenje bi bilo suprotno Ustavu BiH s obzirom na to da se u članu 4, stavu 1, tački b. jasno navodi: "Devet članova Doma naroda sačinjava kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata". Zbog toga bi odluka vjerovatno trebala imati privremeni karakter.
Ovo rješenje, iako zvuči dramatično, ne bi bilo ni nerealno s obzirom na to da Schmidt ima iskustva i sa suspenzijom ustava, ali entitetskog, kada je s ciljem formiranja Vlade Federacije BiH "poništio" glas potpredsjednika FBiH iz reda bošnjačkog naroda Refika Lende (SDA).
Međutim, takvo rješenje bi sigurno dodatno pojačalo krizu u državi, a i Nikola Špirić ne poštuje ni trenutni Poslovnik pa ga ništa ne obavezuje ni da poštuje Schmidtove izmjene Poslovnika, Stoga, Schmidt razmišlja i o drugim opcijama.
Nešto bezbolnije bi bile sankcije za one koji onemogućavaju funkcionalnost Doma, ali s obzirom na konfuziju u Domu naroda i nastojanje dva člana Kolegija (Nikola Špirić i Dragan Čović) da upravljaju dnevnim redom na način da blokadu prebace na svoje protivnike, pitanje je kako bi sankcije bile izvedene.
Zbog toga bi efikasniji prijedlog, o kojem Schmidt također razmišlja, a što nam je potvrđeno iz nekoliko različitih izvora, bio - ciljano oduzimanje mandata. To bi imalo trenutni efekat, ako bi Špirić poštovao odluku Schmidta, no u prošlosti se pokazalo da na duge staze može biti lako osporeno.
Osim rješavanja nerada Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Schmidt ima u vidu i druge probleme u državi koje uglavnom proizvode rukovodioci Republike Srpske te su odluke u velikoj mjeri usmjerene na taj entitet. Također, neki od suštinskih pitanja u BiH su izmjene Izbornog zakona BiH i pitanje državne imovine, ali se u ovom trenutku teško može očekivati intervencija OHR-a u tom smislu.
Objavi komentar